Učinci temperaturne razlike na rast biljaka su dvojaki
Učinci temperaturne razlike na rast biljaka su dvostruki: umjereni dnevni temperaturni raspon (obično 8-10°C) potiče rast biljaka i poboljšava kvalitetu; međutim, prevelike temperaturne razlike ili ekstremne promjene mogu spriječiti rast ili čak uzrokovati štetu. Ovaj učinak proizlazi iz ravnoteže između fotosinteze i disanja, a varira ovisno o vrsti biljke i fazi rasta.
Prednosti umjerene temperaturne razlike: Umjereni raspon dnevne temperature značajno potiče rast biljaka i poboljšava kvalitetu optimiziranjem fotosinteze i disanja:
1. Potiče nakupljanje organske tvari:
Više dnevne temperature pospješuju fotosintezu, sintetizirajući više organske tvari; niže noćne temperature inhibiraju disanje, smanjujući potrošnju i time povećavajući neto nakupljanje, podržavajući rast i cvjetanje.
2. Poboljšava kvalitetu proizvoda:
U područjima s velikim temperaturnim razlikama (kao što su regije za proizvodnju grožđa i jabuka), voće ima veći sadržaj šećera, a cvijeće je više ukrasno. 2.5
Regulacija ciklusa rasta:
Utječe na klijavost sjemena, diferencijaciju cvjetnih pupova te cvjetanje i plodonošenje.
Negativni učinci prekomjernih temperaturnih razlika: Kada temperaturna razlika prelazi granice tolerancije biljke, može dovesti do inhibicije rasta ili fizioloških oštećenja.
1. Usporen ili stagnirajući rast:
Pretjerano niske noćne temperature mogu dovesti do toga da biljke uđu u polu-uspavano stanje, što rezultira odgođenim razvojem novih izdanaka i promjenom boje grana i stabljika.
Stanična i metabolička oštećenja:
Ekstremne temperaturne fluktuacije ometaju aktivnost enzima, ometaju metaboličku ravnotežu i izazivaju oštećenja od smrzavanja ili stresa od visokih temperatura, utječući na apsorpciju vode i hranjivih tvari.
2. Povećani rizik:
Nagle promjene temperature mogu lako dovesti do gljivičnih bolesti ili fizičkih oštećenja, kao što je truljenje lišća kod sukulenata pod naglim promjenama okoliša.
U okruženjima s velikim temperaturnim razlikama, sljedeći regulatori rasta biljaka mogu se koristiti kako bi se biljke bolje prilagodile promjenama okoliša i poboljšale prinos i kvalitetu usjeva:
Giberelična kiselina (GA3):
GA3 je regulator rasta biljaka širokog spektra koji potiče izduživanje biljnih stanica, povećava visinu biljke i veličinu lista. GA3 također može prekinuti mirovanje sjemena, gomolja i rizoma, potičući njihovo klijanje. Nadalje, GA3 može stimulirati rast plodova, povećati zametanje plodova ili formirati plodove bez sjemenki. U uvjetima velikih temperaturnih razlika, giberelična kiselina može pomoći biljkama da bolje obavljaju fotosintezu, povećavajući prinos usjeva.
Paklobutrazol:
Paklobutrazol (PP333) je usporivač rasta biljaka koji prvenstveno inhibira rast novih izdanaka potiskivanjem sinteze giberelina. Kontrolira rast izdanaka, potiče cvjetanje, povećava zametanje plodova i poboljšava kvalitetu plodova. U okruženjima s velikim temperaturnim fluktuacijama Paclobutrazol može regulirati rast biljaka, čineći biljke robusnijima i povećavajući njihovu otpornost na stres i bolesti.
brasinolid:
Brassinolid (BR) je prirodni regulator rasta biljaka koji potiče diobu i produljenje stanica, povećavajući otpornost biljaka na stres. U uvjetima s velikim temperaturnim fluktuacijama, Brassinolide pomaže biljkama da se bolje prilagode promjenama okoliša, poboljšavajući prinos i kvalitetu usjeva.
Prednosti umjerene temperaturne razlike: Umjereni raspon dnevne temperature značajno potiče rast biljaka i poboljšava kvalitetu optimiziranjem fotosinteze i disanja:
1. Potiče nakupljanje organske tvari:
Više dnevne temperature pospješuju fotosintezu, sintetizirajući više organske tvari; niže noćne temperature inhibiraju disanje, smanjujući potrošnju i time povećavajući neto nakupljanje, podržavajući rast i cvjetanje.
2. Poboljšava kvalitetu proizvoda:
U područjima s velikim temperaturnim razlikama (kao što su regije za proizvodnju grožđa i jabuka), voće ima veći sadržaj šećera, a cvijeće je više ukrasno. 2.5
Regulacija ciklusa rasta:
Utječe na klijavost sjemena, diferencijaciju cvjetnih pupova te cvjetanje i plodonošenje.
Negativni učinci prekomjernih temperaturnih razlika: Kada temperaturna razlika prelazi granice tolerancije biljke, može dovesti do inhibicije rasta ili fizioloških oštećenja.
1. Usporen ili stagnirajući rast:
Pretjerano niske noćne temperature mogu dovesti do toga da biljke uđu u polu-uspavano stanje, što rezultira odgođenim razvojem novih izdanaka i promjenom boje grana i stabljika.
Stanična i metabolička oštećenja:
Ekstremne temperaturne fluktuacije ometaju aktivnost enzima, ometaju metaboličku ravnotežu i izazivaju oštećenja od smrzavanja ili stresa od visokih temperatura, utječući na apsorpciju vode i hranjivih tvari.
2. Povećani rizik:
Nagle promjene temperature mogu lako dovesti do gljivičnih bolesti ili fizičkih oštećenja, kao što je truljenje lišća kod sukulenata pod naglim promjenama okoliša.
U okruženjima s velikim temperaturnim razlikama, sljedeći regulatori rasta biljaka mogu se koristiti kako bi se biljke bolje prilagodile promjenama okoliša i poboljšale prinos i kvalitetu usjeva:
Giberelična kiselina (GA3):
GA3 je regulator rasta biljaka širokog spektra koji potiče izduživanje biljnih stanica, povećava visinu biljke i veličinu lista. GA3 također može prekinuti mirovanje sjemena, gomolja i rizoma, potičući njihovo klijanje. Nadalje, GA3 može stimulirati rast plodova, povećati zametanje plodova ili formirati plodove bez sjemenki. U uvjetima velikih temperaturnih razlika, giberelična kiselina može pomoći biljkama da bolje obavljaju fotosintezu, povećavajući prinos usjeva.
Paklobutrazol:
Paklobutrazol (PP333) je usporivač rasta biljaka koji prvenstveno inhibira rast novih izdanaka potiskivanjem sinteze giberelina. Kontrolira rast izdanaka, potiče cvjetanje, povećava zametanje plodova i poboljšava kvalitetu plodova. U okruženjima s velikim temperaturnim fluktuacijama Paclobutrazol može regulirati rast biljaka, čineći biljke robusnijima i povećavajući njihovu otpornost na stres i bolesti.
brasinolid:
Brassinolid (BR) je prirodni regulator rasta biljaka koji potiče diobu i produljenje stanica, povećavajući otpornost biljaka na stres. U uvjetima s velikim temperaturnim fluktuacijama, Brassinolide pomaže biljkama da se bolje prilagode promjenama okoliša, poboljšavajući prinos i kvalitetu usjeva.
